Navode da je aerodrom namenjen pre svega biznis avijaciji i promociji avijacije uopšte.
“U poslovnom smislu planirano je formiranje servisnih centara, dok će granični prelaz omogućiti lakšu komunikaciju sa potencijalnim korisnicima servisnih usluga”, kazali su iz ove kompanije.
Kragujevački aerodrom nalazi se oko 13 kilometara od centra grada. Ima travnatu pistu dužine 900 metara i širine 45 metara, što je, prema rečima vlasnika, pogodno za sletanje letelica do 5.700 kg. Na sajtu aerodroma navodi se da je moguće letenje danju i noću kada su dobri vremenski uslovi, odnosno kada je vidljivost dobra.
Infrastruktura aerodroma sadrži i hangar za smeštaj i održavanje vazduhoplova dimenzija 22 m x 30 m x 5 m i prostoriju za školu letenja.
Međutim, kompanija planira da u narednom periodu izgradi i asfaltnu pistu dužine 1.400 metara, koja bi omogućila poletanje i sletanje većih poslovnih i teretnih aviona.
MIND Aviation navodi da je pored biznis avijacije, aerodrom namenjen i promociji avijacije uopšte, a šira javnost će ovaj aerodrom moći da upozna 14. juna za kada je zakazan aeromiting „AeroMIND“.
Kako je najavljeno, na aeromitingu će biti prikazane civilne letelice i avioni i helikopteri Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova.
Ko je vlasnik kragujevačkog aerodroma
Aerodromom koji se zvanično zove „Kragujevac-MIND“ upravlja kompanija „MIND Aviation“, koja je u stoprocentnom vlasništvu kragujevačkog biznismena Bratislava Milanovića. Deo je MIND Grupe i MIND Parka, u kojem Simens proizvodi tramvaje, a nemački IME-Autolift, proizvođač dizalica uglavnom za šinsku industriju.
Kako su mediji ranije pisali, Milanović je 2000. godine osnovao kompaniju „Milanović inženjering“ koju je 2018. godine zvanično prodao nemačkom Simensu.
Novosti su 2018. godine, u tekstu pod nazivom “Kako je bravar iz Kragujevca doveo Simens”, objavile da država nije direktno subvencionisala dolazak Simensa, ali je u infrastrukturu zone uložila 870 miliona dinara.
Kada je u pitanju sam aerodrom, iz “MIND Aviation” za N1 kažu da su projektovanje, izgradnja i opremanje započeti 2022. godine, a da su samostalno bili nosilac kompletne investicije.
Upitani o podršci države, kažu da finansijske pomoći nije bilo, a da su lokalna samouprava i nadležne institucije pružile pomoć “u sticanju uslova i sprovođenju procedura za dobijanje sezonskog graničnog prelaza”.